Mjesec s osvijetljenom trećinom diska, nisko na zapad-jugozapadu nad Houstonom, a uz njega Jupiter.

Nebo slijetanja na Mjesec, 1969.

Dana 20. srpnja 1969. u 21:56 po houstonskom vremenu Neil Armstrong stupio je s ljestava lunarnog modula na Mjesec. U toj je minuti sam Mjesec stajao nad kontrolom leta u Houstonu 23° iznad obzora na zapad-jugozapadu, a osvijetljena mu je bila trećina diska.

Mjesto slijetanja, More spokojstva, ležalo je u osvijetljenom dijelu, nedaleko od granice dana i noći: astronauti su sletjeli za Mjesečeva jutra, dok je Sunce na njihovu nebu stajalo nisko.

Jupiter je stajao tik desno od Mjeseca, a Mars na jugu, pokraj Antaresa. Mjesec je bio udaljen 385.582 kilometra; njegova je svjetlost do Houstona stigla za 1,3 sekunde.

Mjesto: Houston, Sjedinjene Američke Države
Trenutak: 20. srpnja 1969., 21:56

Na ovom nebu

23° Mjesec iznad obzora
385.582 km do Mjeseca

Izradi ovo nebo

Almanah ovog neba

Svako nebesko tijelo iznad obzora u toj minuti: koliko je visoko stajalo, u kojem smjeru, koliko je bilo daleko i koliko je dugo njegova svjetlost bila na putu.

Uz svaki otisak dolazi kao numerirana kartica.

No. 000137

Almanah

Houston, Sjedinjene Američke Države

29,5593° S 95,0900° Z, 10 m
Nedjelja, 20. srpnja 1969., 21:56 CDT (02:56 UTC)

Sunce i Mjesec

Sunce	18,7° ispod obzora: noć
Mjesec	Osvijetljen 35 %, rastući srp. Na visini od 23,3° u smjeru ZJZ, udaljen 385.582 km. Njegova je svjetlost putovala 1,29 s.

Planeti iznad obzora

Planet	Visina	Smjer	Mil. km	Put svjetlosti
Mars	35,9°	J 189°	89	5 min
Jupiter	20,8°	ZJZ 259°	874	49 min
Uran	20,4°	ZJZ 258°	2.806	156 min
Neptun	41,1°	JJZ 197°	4.463	248 min

Ispod obzora: Merkur, Venera, Saturn.

Mjesec je prikazan kao kroz dvogled s povećanjem 8×, planeti kao kroz teleskop s povećanjem 250×.

Sjajne zvijezde

Zvijezda	Visina	Smjer	Svj. godine	Svjetlost iz
Arcturus	57,5°	Z 260°	36,7	1932
Vega	62,6°	ISI 62°	25,3	1944
Altair	39,2°	IJI 104°	16,8	1952
Spica	29,4°	JZ 235°	oko 260	oko 1710
Antares	34,1°	J 181°	oko 600	oko 1400
Regulus	1,3°	ZSZ 283°	oko 77	oko 1892

Također na ovom nebu

Iznad obzora bile su zvijezde magnitude 6 ili sjajnije, ukupno 2.403: one koje se golim okom vide pod tamnim nebom. Slika prikazuje maglice, zvjezdane skupove i galaktike, ukupno 43, među njima: Southern Pinwheel Galaxy, Black Eye Galaxy i Galaktika Sombrero. Središte Mliječne staze, udaljeno 26.700 svjetlosnih godina, stajalo je na visini od 29,0° u smjeru JJI.

Položaji: NASA JPL DE421. Zvijezde: ESA Hipparcos i Tycho. Mliječna staza: NASA/Goddard Space Flight Center Scientific Visualization Studio; Gaia DR2: ESA/Gaia/DPAC.
Christopher Granabetter, astrofizičar, Beč

Još znamenitih noći

Jupiter i Orion u izlasku na istoku nad Berlinom, kasno navečer 9. studenoga 1989. — **Noć kad je pao Berlinski zid**9. studenoga 1989., 23:30
Nebo nad ulicom Bornholmer Straße u trenutku kad se otvorio prvi prijelaz kroz Zid.

Komet Hale-Bopp s repom na sjeverozapadnom večernjem nebu, nad brdima oko grada Zakopane. — **Komet Hale-Bopp 1997. godine**1. travnja 1997., 20:30
Veliki komet iz 1997. na sjeverozapadu nad gradom Zakopane, na dan kad je bio najbliži Suncu.

Pomračeno Sunce visoko nad planinama južno od Salzburga; na zatamnjelom nebu Venera je dolje lijevo od njega, a Merkur desno. — **Potpuna pomrčina Sunca 1999. godine**11. kolovoza 1999., 12:41
Dvije minute noći usred dana nad Salzburgom, s Venerom i Merkurom pokraj crnog Sunca.

Sve znamenite noći

Izradi svoje nebo

Unesi datum, vrijeme i mjesto. Okreni nebo prema pogledu koji želiš, dodaj svoje riječi i odaberi: uokvireno, otisak ili digitalno.

Izradi svoje nebo Što je bilo na tvom nebu?