Izradi svoje neboIzradi

Šest slojeva, jedno nebo.

Svako se djelo gradi u slojevima, od galaktike do tla, a zatim se obrađuje poput astrofotografije. Evo jednoga, rastavljenog na slojeve.

Djelo samo s prvim slojem: Mliječnom stazom. Djelo izgrađeno do dubokog neba: Mliječna staza s maglicama i skupovima. Djelo izgrađeno do zvijezda: tisuće kataloških zvijezda iznad Mliječne staze. Djelo izgrađeno do Mjeseca i planeta: Saturn, napola osvijetljeni Mjesec i Jupiter među zvijezdama. Djelo izgrađeno do atmosfere: duboko plavetnilo gore, topli sjaj uz obzor. Dovršeno djelo: cijelo nebo iznad planinskog grebena.
Edelweißspitze6. rujna 201921:00
Izgradi nebo do sloja

Sloj po sloj

Za svaki sloj: podaci iz kojih nastaje, što je u njemu vjerno nebu i što smo nacrtali mi.

Sam sloj Mliječne staze: svijetla vrpca zvjezdanih oblaka koju presijecaju tamne pruge prašine.

01

Mliječna staza

Naša vlastita galaktika, gledana iznutra.

Njezina vrpca sadrži više zvijezda nego što ih ijedan katalog navodi pojedinačno. Kao predložak uzimamo karte Deep Star Maps, koje je NASA izradila iz mjerenja misije Gaia agencije ESA: gdje je galaktika svijetla, gdje je prašina skriva i koje je boje.

Zatim je ponovno crtamo kao pojedinačne zvijezde. Njihov broj prati kartu pa se pruge prašine prazne, a zvjezdani oblaci pune. Pogled na ljetnu Mliječnu stazu sadrži ih oko dva milijuna.

Podaci
Deep Star Maps 2020, Scientific Visualization Studio, NASA
Vjerno
Gdje je galaktika svijetla, gdje je prašina skriva i gdje je stajala u tvojoj minuti.
Nacrtano
Pojedinačne zvijezde. Vjerne su kao mnoštvo, ne jedna po jedna.

Na ovom nebu

  • 12,5° središte naše galaktike iznad obzora
  • 26.700 svjetlosnih godina do središta naše galaktike
Sam sloj dubokog neba: male ružičaste i blijede maglice i skupovi razasuti po crnini.

02

Duboko nebo

Maglice, zvjezdani skupovi i druge galaktike.

Većina ih je preslaba za oko. Njihovi položaji, veličine i vrste potječu iz kataloga OpenNGC. Crtamo najljepše primjerke cijelog neba, njih nekoliko stotina.

Najpoznatije crtamo prema fotografijama svemirskog teleskopa Hubble i Europskog južnog opservatorija, iz kojih su uklonjene zvijezde. Ostale izračunavamo iz onoga što katalog o njima kaže: tip i nagib galaktike, vrstu i veličinu maglice.

Svi su nacrtani veći nego što se čine: mali dvostruko, veliki manje.

Podaci
OpenNGC; fotografije NASA/ESA Hubble i ESO
Vjerno
Gdje se svaki objekt nalazi i koje je vrste.
Nacrtano
Njihova veličina i jedna paleta boja za sve maglice.

Na ovom nebu

  • 55 maglica, zvjezdanih skupova i galaktika na ovom otisku
Sam sloj zvijezda: tisuće kataloških zvijezda, nekoliko sjajnih u narančastoj i plavobijeloj boji.

03

Zvijezde

Svaka je zvijezda ovog sloja stvarna.

Katalozi Hipparcos i Tycho Europske svemirske agencije navode dva i pol milijuna zvijezda s izmjerenim položajem, sjajem i bojom. Svaka zvijezda ovog sloja potječe iz njih i postavljena je ondje gdje je stajala u tvojoj minuti.

Boja zvijezde otkriva njezinu temperaturu: hladne su zvijezde narančaste, vruće plavobijele. Boje držimo blagima, kako ih prikazuje fotografija.

Podaci
Katalozi Hipparcos i Tycho, ESA
Vjerno
Položaj, sjaj i boja svake zvijezde.
Nacrtano
Blagi oreol oko sjajnih zvijezda.

Na ovom nebu

  • 2.267 zvijezda iznad obzora, dovoljno sjajnih za golo oko
Sam sloj Mjeseca i planeta: Saturn s prstenovima, napola osvijetljeni Mjesec i Jupiter.

04

Mjesec i planeti

Dio neba koji se nikad ne ponavlja.

NASA-in Jet Propulsion Laboratory izračunao je gdje se Mjesec i planeti nalaze u svakom trenutku od 1900. do 2050. Iz njegovih efemerida uzimamo njihove položaje za tvoju minutu, gledano s tvog mjesta.

Mjesec je fotografija koju je snimio naš osnivač, ponovno osvijetljena za fazu tvoje minute. Saturnovi prstenovi otvoreni su onoliko koliko su bili te noći. Površine planeta nacrtane su, a ne fotografirane.

Oku je Mjesec širok pola stupnja, a planet je točka svjetlosti. Mjesec crtamo kakav se vidi kroz dvogled koji povećava osam puta, a planete kao kroz teleskop koji povećava 250 puta, da možeš vidjeti fazu i prstenove. Almanah navodi oba povećanja. Gdje se dva tijela preklapaju, bliže je ispred. Nijedno nije pomaknuto.

Podaci
Efemeride DE421, NASA JPL; Mjesec snimio Christopher Granabetter
Vjerno
Položaj, faza, nagib i otvorenost prstenova.
Nacrtano
Njihova veličina, koju navodi natpis na svakom djelu, i površine planeta.

Na ovom nebu

  • 57 % Mjeseca osvijetljeno
  • 25° otvorenost Saturnovih prstenova prema nama
Sam sloj atmosfere: duboko plavetnilo gore, topli sjaj nisko uz obzor.

05

Atmosfera

Zrak između tebe i zvijezda.

On određuje koliko je nebo bilo tamno. Izračunavamo koliko je duboko Sunce bilo ispod obzora: do 18 stupnjeva vlada sumrak, najsvjetliji u smjeru Sunca. Trenutak za dnevnog svjetla prikazuje se kao dan.

Mjesečina se dodaje prema fazi i visini Mjeseca. Topla vrpca nisko uz obzor dio je izgleda djela: daje nebu njegove boje, od jantarne do plave.

Podaci
Položaji Sunca i Mjeseca
Vjerno
Dan, sumrak ili noć te strana na kojoj je bio sumrak.
Nacrtano
Boje i sjaj uz obzor. Oblake izostavljamo: prikazujemo nebo iznad vremenskih prilika.

Na ovom nebu

  • 13,8° Sunce ispod obzora
Sam sloj terena: planinski greben kao ravna silueta.

06

Teren

Linija obzora tvog mjesta, kakvu vidiš kad stojiš ondje.

Potječe iz visinskog modela Copernicus, koji poznaje visinu tla svakih 30 metara. S tvog mjesta gledamo u svim smjerovima, do 200 kilometara daleko, i pronalazimo grebene koji zatvaraju pogled.

Zakrivljenost Zemlje i lom svjetlosti u zraku dio su izračuna. Zato daleki planinski lanac stoji onoliko nisko koliko doista stoji. Svaki greben blijedi s udaljenošću, kao što izmaglica čini planine bljeđima.

Model uključuje drveće i kuće pa izostavljamo prvi kilometar oko tebe.

Podaci
Copernicus WorldDEM-30 i WorldDEM-90
Vjerno
Obris tla naspram neba, gledano s tvog mjesta.
Nacrtano
Tamna silueta u izmaglici, bez prvog kilometra.

Na ovom nebu

  • 2.571 m nadmorske visine, odavde je viđeno ovo nebo

Zatim, jedna obrada.

Šest slojeva čuva se kao svjetlost, u brojevima kakve bilježi senzor fotoaparata. Jedan jedini korak pretvara ih u sliku.

Čini četiri stvari:

  • Određuje crninu neba
  • Podiže slabu svjetlost, kao što astrofotografi rastežu svoje snimke
  • Pušta da sjajna nebeska tijela malo zasjaje
  • Malo zatamnjuje kutove

Pregled koji vidiš dok izrađuješ svoje nebo koristi istu obradu kao i otisak, pa izgledaju slično; otisak pokazuje više najslabijih zvijezda. Isto mjesto, minuta i pogled uvijek daju istu sliku, piksel po piksel.

Što nikada ne mijenjamo

Gdje se što nalazi. Mjesec, planeti, svaka zvijezda koju možeš vidjeti golim okom te svaka katalogizirana maglica i galaktika stoje na svojim stvarnim položajima. Nikada ne izmišljamo događaj.

Što mijenjamo, i to kažemo

Koliko se stvari čine velikima. Oku je Mjesec širok pola stupnja, a planet je točka svjetlosti. Crtamo ih većima da možeš vidjeti Mjesečevu fazu i Saturnove prstenove. Natpis to navodi. Odaberi „Stvarno nebo” i sve će zadržati svoju pravu veličinu.

Podaci iza svakog sloja i tko ih je izradio

Izradi svoje nebo

Unesi datum, vrijeme i mjesto. Okreni nebo prema pogledu koji želiš, dodaj svoje riječi i odaberi: uokvireno, otisak ili digitalno.

Izradi svoje nebo